Kolumne, inicijative

Ne mogu se načuditi da je netko jako davno razradio učinkovit sustav obrane od poplava grada Karlovca, a sadašnja gradska vlast uporno to bojkotira i nastoji ne napraviti ništa dok se državni novci uludo troše.

Pročitaj više o ovoj temi

Da li je Babina gora sretno odabrano mjesto ili je odabrana još sretnija tehnologija i kuda sve to vodi

Pročitaj više o ovoj temi

Da li je ispravan redosljed dešavanja oko izgradnje uređaja i da li je to zaista prva stvar koja nam u ovoj neimaštini treba.

Pročitaj više o ovoj temi

Zakon o otpadu se ne poštuje, ljude se dovodi u neravnopravan položaj jer ne plaćaju istu cijenu za stvaranje iste količine otpada, a zna se da svaki čovjek proizvodi približno istu količinu otpada dnevno cca 1 kg…

Pročitaj više o ovoj temi

Ovo su nabacana moja razmišljanja o vlastitom gradu kojeg osjećam i smatram da sa svojim stanovnicima zaslužuje bolji status koji nećemo dobiti od drugoga na poklon nego se moramo potruditi sami svojim idejama i rješenjima učiniti ovaj grad naljepšim za život i sa najbogatijim građanima što je on nekad i bio i to u doba kada je bio trgovačka luka između plodne Slavonije i Jadranskog mora. Uvjerenja sam da neka moja navedena rješenja i ideje upravo vode u tom smjeru…

Pročitaj više o ovoj temi

Ovdje se nalazi moje sublimirano znanje o problematici otpada iz kojeg je proizišlo po meni jedino dobro rješenje za područje cijele RH jer ne utječe na okoliš i cijenu proizvodnju hrane, CO2 je neutralno i od nečeg što bacamo stvara ogroman energetski (financijski) potencijal RH, veči od novostvorene vrijednosti svih hidrocentrala u RH (500 mil€) ili prometa autocesta (350 mil€) ili količine struje koje proizvode zajedno Plomin I i Plomin II. Ovo rješenje jedino ima smisla ako ga cjelovito riješi RH osnivanjem vlastitog i dobroupravljanog poduzeća. Radi se o usavršenoj tehnologiji katalitičke depolimerizacije.

Pročitaj više o ovoj temi

Tko želi, može sam izračunati koliko energije “troši” njegov zid i da li u njemu nastaje kondenzacija. Tko voli nek izvoli. Ovo je moj doprinos borbi protiv “urote znanja” jer sam svakodnevno svjedok da znanje nije dostupno svima a oni koji ga posjeduju nerado ga daju.

Ako se krivulje parcijalnog i tlaka zasićenja križaju → u zidu dolazi do kondenzacije !!!

Pročitaj više o ovoj temi

Ovo je moja izmišljotina prikazivanja kompliciranih zakona na inženjerski način po principu dijagrama toka. U ovom dijagramu toka nalaze se i mnogi zakoni i podzakonski akti koji “prate” Zakon o prostornom uređenju i gradnji kao što su Pravilnik o tehničkom pregledu, Zakon o akademskim titulama, Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima, Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, Pravilnik o suglasnosti za djelatnost građenja i Pravilnik o jednostavnim građevinama.

Ovo se pokazalo jako korisno pri vršenju nadzora i vođenju različitih projekata gdje sam investitorima mogao na slikoviti način prikazati koliko koraka nam predstoji do konačnog cilja, a građenje predstavlja samo jedan koračić.

Moje mišljenje je da je bespotrebno donositi nove i nove zakone o građenju sve dok se ministarstvo ne pozabavi sa načinom rada službenika u lokalnoj samoupravi koji imaju heterogen, neučinkovit i neupravljan pristup u rješavanju jednih te istih problema, a zakoni im služe kao štivo u kojemu se pronalaze načini kako da se građevinska dozvola nikada, ama baš nikada ne izda. Dakle nužno je učiniti logičnim i protočnim postupak izdavanja akata koji odobravaju gradnju a ne uvijek iznova mijenjati krovni zakon a to se može izvršiti samo brušenjem učmalog birokratskog aparata na nižoj razini.

Pročitaj više o ovoj temi

Ovo je tekst koji se nastavlja na “Prijedlog rješenja otpada u RH” a isprovociran mišljenjem agencija Moody’s i Standard &Poor’s

Pročitaj više o ovoj temi

Povodom gubitka značajne prirodne baštine grada Karlovca, napisao sam ovaj tekst koji ima za svrhu osvjestiti neke Karlovčane da žive u Karlovcu i da su po principu pristojnosti po dolasku u ovaj grad ili samim opredjeljenjem da u njemu žive dužni između svega ostaloga čuvati i prirodnu baštinu grada Karlovca.

Pročitaj više o ovoj temi

Ovdje se nalazi dijagram toka uklanjanja objekata po ZPUG-u

Pročitaj više o ovoj temi

Pročitaj više o ovoj temi

Evo zašto sam protiv monetizacije autocesta:

1.)    Koncesionar želi platiti koncesiju iz razloga jer će mu se to debelo isplatiti

2.)    Koncesionar nikada i ništa ne poklanja

3.)    Koncesionar smanjuje troškove skoro isključivo otpuštanjem ljudi (sada je 2802 zaposlena od čega 870 u naplati)

4.)    Koncesionar čisti poduzeće od pratećih djelatnosti i sve ugovara sa vanjskim kooperantima koje cijenom ucjenjuje  (projektiranje, građenje, pravni poslovi)

5.)    Koncesionar će najvjerojatnije podignuti cijenu usluge

6.)    Koncesionar će najvjerojatnije maksimalno iskoristiti prostor uz autoceste za izgradnju uslužnih objekata

Pitanje koji si moramo postaviti je „Da li je naša država najbedastija da ne zna iskoristiti svoje resurse?“ Zar nemamo rješenje ?

Pokušati ću dati jedno od najrealnijijih rješenja, a takvo rješenje može dati samo država a ne i koncesionar:

1.)    Uvesti naplatu preko „vinjeta“ koje su obavezne za sva vozila i plaćaju se kod registracije (osobni 1200 kn, autobusi i teretna vozila 6000 kn/godinu)

2.)    Uvesti vinjete za strance pri ulasku u zemlju (50€)

3.)    Ukinuti naplatna mjesta a naplatne kućice prodati

4.)    Svim od 870 zaposlenih u sektoru naplate ponuditi radno mjesto u tvornicama diesela koji se proizvodi iz otpada (potrebno 600 mil € za cijelu RH uz rok povrata investicije 5 g)

Efekti:

1.)    Svi se voze sigurnijim autocestama i ne izbjegavaju ih kao do sada → manje nesreća, manje poginulih, manje ranjenih, više novca ostaje u zdravstvu, velika isplativost prijevoznicima i poslovnim ljudima.

2.)    Prihod od „vinjeta“ za domaće pokriva  ukupni promet autocesta uključujući trošarine na gorivo koje čine 50% prometa autocesta (cca 386 mil€)

3.)    Prihod od vinjeta za strance (11 500 000 stranaca / 2 svaki drugi se doveze u autu / 3 prosjek u autu)= 1,9 mil  vozila x 50€= min 96 mil € (željeni iznos godišnje koncesije)
 http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/hrvatsku-posjetilo-115-milijuna-turista/

4.)     Zadrže se trošarine od čega je prihod  1.439.797.364 /7,5 = cca 192 mil €

5.)    Uštede se troškovi zaposlenih u naplati 870 x 10000 brutto plaće = 1,16 mil€

6.)    Riješi se definitivno problem otpada u RH  sa 3% povećanjem BDP-a  link na prezentaciju…

7.)    Izbjegnu se kazne EU za nerješavanje deponiranja biološke komponente otpada

8.)    … puno ostalih efekata

9.)    Ukupan prihod ne računajući otpad iznositi će min 675 mil€/godinu 78% više od prometa koji se trenutno ostvaruje uz značajno povećanje likvidnosti.

Tu se krije glavni razlog zašto sam protiv monetizacioje hrvatskih autocesta

Drugi razlog je i taj što monetizacijom autocesta najvjerojatno neću doživjeti završetak koncesije i osjećaj da su autoceste zaradili i platili HRVATSKI GRAĐANI.

Matematički dokaz uvođenja „vinjete za domaće“:

Dakle, prihod RH bez problema može dvostruko uvećati ako si da malo truda i ne treba autoceste dati u koncesiju.

Ja bih osobno bio na dobitku jer godišnje trošim cca 3000 kn na autoceste, a kamionima i autobusima da ne govorim…

Možda izgleda sve banalno, ali dobre stvari i jesu banalne…

…. i ako koncesionar preuzme autoceste, moje je pitanje hoće li država ukinuti i trošarine (da li će se smanjiti cijena goriva) ili će i one i dalje ići umjesto građanima – koncesionaru ?

Pročitaj više o ovoj temi

Prijedlog trase pruge oko Karlovca (crvena boja) nasuprot već projektirane trase (ljubičasta)